Intervju sa Ivanom Lapčevićem
Bivšim reprezentativcem u rukometu

II deo

Koji su glavni razlozi zbog kojih mladi sportisti ne uspevaju da ostvare svoje sportske potencijale?

Mnogo je razloga zbog čega sportisti „propadaju“.

To su mladi, emotivni ljudi, u svom osetljivom razvitku, tako da mnogo toga utiče na njih. Najčešće su to pritisci od strane roditelja, najčešće oca, koji često umeju da forsiraju i preforsiraju svoju decu, traže od njih nemoguće i ne dozvoljavaju im da uživaju u sportu, takmičenjima, igri. Zatim, loš odnos sa trenerom, loš odnos sa saigračima i nemogućnost mladog sportiste da se uklopi u kolektiv. Takodje, zadobijanje neke teže povrede, duži oporavak, odsustvovanje sa terena kao i psihičke slabosti, nemotivisanost, strahovi, sumnje, treme, razne nesigurnosti… Ovo su samo neki od razloga zbog kojih mnogi odustaju od sporta i neuspešno završavaju svoje sportske karijere. Na sve to mogu samo da kažem jedno – Šteta.

Suštinski je jako važno i bitno da se dete oseća dobro dok trenira, da uživa u igri, druženju i da lagano, iz dana u dan konstantno napreduje. Na taj način ono neopterećeno radi na svojim psiho-fizičkim sposobnostima i tehničko – taktičkim veštinama i gradi pobednički karakter koji ga vodi do pobeda.

Sport je poseban i drugačiji način života, pun odricanja, upornog rada, borbe, discipline, hrabrosti, istrajnosti, vere i ljubavi. Sport se ne trenira, sport se živi.

Po čemu se vaša Sportska Asocijacija razilikuje u odnosu na neka druga sportska udruženja, koji se možda bave nekim sličnim oblastima u sportu?

Mislim da je svaka dobronamerna, stručna pomoć važna i neophodna.

Ponavljam da savremeni sportista ukoliko želi da uspe, mora da ulaže u sebe, redovno radi na sebi i angažuje stručne osobe koje će mu pomoći, uputiti ga na pravi put i pratiti u njegovoj karijeri. Sportista ne može i ne treba sam, mora da ima saigrače i van terena i da traži pomoć.

Iskreno i ne razmišljam o konkurenciji. Mi se trudimo da pokrijemo sve ono što je važno sportistima za njihov uspeh. Kako od običnih saveta, fizičke i mentalne pripreme, dobre ishrane, pa sve do rešavanja dubokih unutrašnjih trauma, strahova, problema, zbog kojih sportista može biti na razne načine blokiran, da izrazi svoj pun potencijal, a da toga nije ni svestan, jer mnoge stvari nastaju u još našem ranom detinjstvu.

I ono što je najbitnije, sve ovo sam i sam prošao i znam iz ličnog iskustva, samo tada nisam znao ovo što sad znam i nisam imao toliko mogućnosti za napredak, koje danas postoje.

Mislite na vašu SPQ metodu?

Sports intelligence tj. Sportska inteligencija kako ste je nazvali.

Da, da se nadovežem na prethodno pitanje, kao i svaki sportista, bezbroj puta tokom svoje karijere hteo sam da dignem ruke od svega, jer sam bio mlad, neiskusan, izgubljen, kasnije preopterećen, nezadovoljan, umoran, nisam znao šta i kako dalje, međutim, uvek sam nalazio načine da nastavim, praveći još jedan korak . Ispalo je da je dobro što je bilo tako, jer nisam neko ko odustaje.

Kao vrlo mlad sportista, doživeo sam tešku povredu hrskavice kolena, a zatim je počela da me muči i diskushernija. Imao sam problema i sa tremom pred utakmice, svime time izazvanom nesanicom i još puno toga. Sve ovo i mnogi drugi prateći problemi, naveli su me u potragu za rešenjima. Morao sam da nađem način da pomognem sebi.

Počeo sam da izučavam razne metode samopomoći. Tako npr. Feldenkrais metoda mi je pomogla u rešavanju diskushernije – problemi sa lumbalnim delom kičme, a svesna meditacija mi je pomogla u rešavanju problema ne spavanja, treme i jačanja samopouzdanja.

SPQ metodu sam osmislio kombinujući razne metode koje sam prošao, probao, radio.. Meditacija, relaksacija, savremeni NLP i mnoge druge.

Rezultati  primene ove metode su zadivljujući i na osnovu komentara i rezultata ljudi sa kojima radim. SPQ – Sportska inteligencija – je nova metoda i još uvek nema dovoljne primene u sportu, ali sam duboko uveren da sportisti koji je budu koristili i primenjivali na sebi, će moći u mnogome lakše da dođu do vrhunskih rezultata. To sve znam, ponavljam se, iz ličnog iskustva i čvrsto stojim iza svojih reči.

Šta je sa roditeljima dece koja se bave sportom, šta njima poručiti?

Roditelji imaju ogromnu ulogu u vaspitanju dece, građenju njihovog sportskog karaktera i karijere i najvažnije je da nađu pravi način da pomognu svojoj deci.

U okviru naše Asocijacije zamisao je da radimo kako sa decom, tako i sa roditeljima, svima koji žele da uče i rade na sebi.

Tu smo da ponudimo konkretna rešenja za probleme koji se javljaju.. Suočavanje sa nepravdama, odustajanje dece radi gubljenja motivacije, šikaniranje, ne sportsko ponašanje drugih, veliku konkurenciju u sportu, nerazumevanje trenera, nedovoljna zainteresovanost klubova za pojedinca, nedostatak slobodnog vremena, nemanje novca, energije.., sve to naravno prouzrokuje razočaranost i frustriranost i na kraju na žalost i odustajanje od sporta.

Na našem sajtu imamo i deo za građanstvo i rad i sa njima u delu:

ARSIAS za VAS, kako bi roditelji mogli bolje da razumeju sebe i svoju decu i krenu sa ostvarivanjem svojih snova, ostavljajući decu da se bave svojim.

Deci treba pokazati delima i samo zadovoljan roditelj je dobar roditelj.

Nešto za kraj…

Kroz svoju međunarodnu karijeru, život i rad u inostranstvu, putovanja, učenja, uvideo sam da na zapadu, u Evropskim zemljama, a naročito Americi se velika važnost daje sportu i sportskim rezultatima. Ovakve i slične metode su već uveliko poznate i primenjivane u sportu. Kod nas još uvek ne, da li na žalost ili sreću, jer ja tu sad vidim naš veliki neiskorišćeni potencijal i brzu mogućnost napretka.

Mi smo jedna od retkih Sportskih organizacija koja se bavi i u potpunosti posvećuje karijeri mladih sportista, od početka do kraja.

Bavimo se i pomažemo i zrelim sportistima u rešavanju njihovih ličnih, poslovnih problema, napredovanju, usavršavanju, a i sa rešavanjem izazova nastalih po završetku njihovih karijera i pitanjem, Šta sad..? (http://arsiassport.com/sportski-konsalting/)

Svakome možemo i voljni smo da pomognemo, naravno ko je spreman da uloži u sebe, da, želi da napreduje, podigne svoje veštine na viši nivo.

Bogom dana nacija za sport, borbena, željna, nadarena, sa  pravim radom, otvorenošću i savremenim pristupom, mogu slobodno da kažem, samo nebo je granica.

I naravno, dobro nam došli, čekamo vas.