Saznajte„svoje brojke„: uloga sportske medicine u sportu
Kao što svaki sportista zna koje su njegove obaveze u pogledu zahteva sporta kojim se bavi, pozicije na kojoj igra i pravila kluba koja su propisana, tako svaki sportista mora da zna i„svojebrojke„ kako bi njegove performanse bile što bolje, a samim tim i postignuti rezultati veći.
Jedna od uloga sportske medicine upravo se odnosi na određivanje ovih „brojki„ kod sportista. Svaki igrač treba biti upoznat sa svojim zdravstvenim stanjem, telesnom kompozicijom i funkcionalnim parametrima organizma koji su odraz stanja kardiorespiratornog sistema i fizičke spremnosti sportiste. Adekvatan sportskomedicinski pregled osmišljen je tako da proveri zdravstveno stanje sportiste i obezbedi parametre od kojih u velikoj meri zavisi i uspeh sportiste na terenu.
Provera zdravstvenog stanja:
Merenje krvnog pritiska, EKG srca u miru, auskultacija srca i pluća, uz određivanje srčane frekvence u miru deo su osnovnog sportskomedicinskog pregleda, a na osnovu koga se procenjuje da li je neko sposoban za učestvovanje u sportskim aktivnostima ili ne.
Ergospirometrijsko testiranje, tj. maksimalni test opterećenjem na pokretnoj traci, deo je specijalnog sportskomedicinskog pregleda i svakom profesionalnom sportistipreporučuje se da bar jednom godišnje uradi ovu vrstu pregleda kako bi se dobio uvid u rad srca pri maksimalnom naporu, a i dobili parametri koji su odraz fizičke spremnosti sportiste. Recimo, u fudbalu, svi seniorski sportisti po zakonu moraju da obave ovu vrstu pregleda dva puta godišnje kako bi dobili dozvolu da se bave sportom, u košarci se ovakav pregled radi minimum jednom godišnje i sl.
Telesna kompozicija sportiste:
Telesna kompozicija podrazumeva određivanje telesne težine, procenta telesne masti, mišićne mase, ukupne količine vode u organizmu, BMI (body mass index) i BMR (bazalni metabolizam). Ove brojke određuju se pomoću posebnih vaga, a procenat telesne masti može se još određivati i tzv. kaliperom. Na osnovu ovih brojki svaki sportista dobija uvid u svoju telesnu kompoziciju i tada tačno zna na čemu treba da radi (npr. smanjenje procenta telesne masti, povećanje mišićne mase i sl.) kako bi svoje telo doveo do savršenstva i samim tim poboljšao učinak na terenu.
Funkcionalni parametri organizma: aerobna sposobnost; maksimalna potrošnja kiseonika (VO2max); maksimalna srčana frekvenca, anaerobni prag:
Maksimalna potrošnja kiseonika je mera aerobne sposobnosti, a aerobna sposobnost je odraz nečije utreniranosti, tj.kondicije. Maksimalna potrošnja kiseonika procenjuje se maksimalnim testom opterećenja i predstavlja bazu kondicionog stanja svakog sportiste. Sportisti koji imaju visoku aerobnu sposobnost spadaju u dobro utrenirane sportiste koji u dužem vremenskom periodu i na većem intenzitetu mogu da obavljaju fizičku aktivnost, a zamor kod ovakvih sportista nastaje mnogo kasnije, što znači da tokom bitnih takmičenja ovim igračima ne opada koncentracija, snaga i samim tim učinak na terenu.
Ergospirometrijskim testiranjem, tj.maksimalnim testom opterećenja, takođe se procenjuje i maksimalna srčana frekvenca, kao i frekvenca srca na tzv. anaerobnom pragu, koji predstavlja trenutak kada sportista ulazi u pravi metabolički zamor, kada dolazi do nakupljanja laktata, tj.soli mlečne kiseline u organizmu i sportista prelazi na anaerobni metabolizam i korišćenje energijeza rad iz anaerobnih izvora (glikogen iz mišića). U anaerobnim uslovima sportista ne može dugo da obavlja fizičku aktivnost, jer brzo dolazi do iscrpljenosti, što znači da je cilj svakog sportiste da što kasnije dostigne anaerobni prag, a to se postiže adekvatnim treningom. Na osnovu frekvence srca na anerbnom pragu treneri mogu adekvatno dozirati trening za svakog sportistu ponaosob, a prema njegovim trenutnim mogućnostima, i na taj način iz svakog sportiste„ izvući njegov maksimmum„ u cilju sticanja što bolje kondicije.
Ukoliko sportista zna „svojebrojke„, vrlolakomože da radinaunapređivanjuistih, a toće mu neizbežnopomoći u lakšemiefikasnijemsprovođenjutehničko-taktičkihzahtevasportakojim se bavi.
Dr Tamara Stojmenović